Pages

03 October 2007

Nezavisna fiskalna politika

Slaviša piše doktorat na neku temu koja mi nije baš najjasnija ali otprilike se bavi Kaplanovom idejom da je previše demokratije loše za ekonomiju. To nije ništa novo, ali Slave ima odličan predlog. Kao što je praksa da se Centralne banke ostavljaju na miru da vode monetarnu politiku možda bi mogli da primenimo slično rešenje i za poresku i fiskalnu politiku. Kako je malo verovatno da bi se vlade odrekle potpune kontrole nad novcem možda bi sledeći primer mogao da funkcioniše. Recimo, neko nezavisno telo određuje koliko novca vlada u jednoj godini može da potroši i iznos poreskih stopa. Zatim skupština ili vlada odluči na koji način će da raspoređuje novac koji im se stavi na raspolaganje.

Nešto slično postoji na nivou EU, ona čuvena odredba da deficit ne može da bude veći od 3% godišnje. Ta odredba nije obavezujuća ali se plaćaju neki penali u slučaju da se troši više. Mada, koliko se sećam, zemlje članice je se i pored toga baš ne pridržavaju. U svakom slučaju meni se čini da je nezavisnost fiskalne i poreske politike podjednako važna kao i nezavisnost monetarne politke. Ako su već političari smogli snage da dignu ruke od štampanja para možda nije nemoguće da će odustati i od određivanja koliko mogu da troše tokom svog mandata.

O cenzuri

Miodrag Kuzmanović piše za "Svet kompjutera" o cenzuri:

Cenzura... Da li iko može da navede istorijski primer cenzure koja je nekome donela išta dobro? Da li je neki narod postao bolji kada mu je vlast limitirala pristup informacijama ili ograničavala kreativni potencijal? Živeli smo 50 godina pod komunističkim staklenim zvonom, što nas nije sprečilo da se pohvatamo za vratove kao majmuni ispred monolita. Deca koja su odrastala u idiličnom okruženju socijalističkog raja, deca koja nisu znala za eksplicitno nasilne sadržaje u medijima, činila su nezamislive stvari deci sa drugačijim naglaskom.

Srpska braća

Ne treba žuriti sa privatizacijom.

Kaže Mirko Petrović, brat Draškov, direktor Dunav osiguranja.

Argument je, sada već opštepoznati, "čekajte da još malo uvećamo vrednost kompanije, pa onda prodajte, ali da država zadrži većinsko učešće". Šta će uopšte državi osiguravajuće društvo, nije rekao. Naravno, sve to nema nikakve veze sa time da bi novi vlasnik doveo i novi menadžment.

Sa njegovim stavom se slažu i Radikali i Socijalisti, jer žele da spreče "da posle bankarskog bude upropašćen i sektor osiguranja".