Pages

31 August 2012

Kafana Srbija

Prof. Danica Popović o kafani.

Dva aspekta

Broker Nenad Gujaničić pita trebaju li Srbiji državne banke:

Sa aspekta partijskih moćnika, brojnih nameštenika koji su zahvaljujući ovim prvima pronašli posao, njima povezanih lica koji na ovaj ili onaj način imaju kakve lukrativne koristi, spomenuta dilema zasigurno ne postoji. Za njih, ne samo da je poželjno postojanje ovakvih privrednih subjekata već imaju sasvim racionalne razloge za odbranu ovakvog stanja stvari. 

U praksi, pak, od ovakvih banaka obični građani teško da mogu imati ikakve koristi: ni jeftinije kredite, niti povoljnije uslove za štednju, niti privreda, generalno gledano, može od ovakvih učesnika ostvariti kakvu vajdu. Štaviše, sa aspekta korisnika usluga, gle čuda, ove banke su veoma često nekonkurentnije od svojih takmaca na tržištu. 

Dakle, državi su potrebne banke u njenom vlasništvu isto koliko i fabrika bicikala, s tim da bi u potonjem slučaju bilo samo malo više poderanih kolena usled nekvalitetnih dvotočkaša. U prvom, ovom našem otužnom slučaju, gomilaju se neefikasni projekti, finansiraju propala preduzeća što u krajnjoj liniji vodi sve većim dubiozama u džepovima građana.

Lionel Robbins o bihevioralnoj ekonomiji

Pre 80 godina, u verovatno najboljoj metodološkoj studiji o ekonomiji ikad napisanoj (čitajte ovo, prvo izdanje iz 1932, ostala su lošija). Meni zvuči kao da je danas pisano, da se odnosi na sve te beskrajne laboratorijske nalaze i kontranalaze o racionalnosti, sebičnosti, altruizmu, kognitivnim i inim "bajasima" i svim ostalim aporijama "homo economicusa" koje "dovode u pitanje ekonomsku ortodoksiju" (ako izuzmemo da bi danas bilo neozbiljno očekivati da ekonomski pisac bude ovako briljantni stilista):


In pure Economics we examine the implication of the existence of scarce means with alternative uses. The assumption of scales of relative valuation is the foundation of all subsequent complications. It is sometimes thought, even at the present day, that this notion of scales of relative valuation depends upon the validity of particular psychological doctrines. The borderlands of Economics are the happy hunting ground of the charlatan and the quack, and, in these ambiguous regions, in recent years, endless time has been devoted to the acquisition of cheap notoriety by attacks on the alleged psychological assumptions of Economic Science. Psychology, it is said, advances very rapidly. If, therefore, Economics rests upon particular psychological doctrines, there is no task more ready to hand for the intellectually sterile, than every five years or so to write sharp polemics showing that, since psychology has changed its fashion, Economics needs "rewriting from the foundations upwards". As might be expected, the opportunity has not been neglected.

Danas se ova knjiga skoro uopšte ne čita. Već i na osnovu ovog citata možete pomalo da naslutite zašto: ona definiše ekonomsku teoriju kao dedukciju iz prvih principa, kao razjašnjavanje implikacija osnovnog postulata retkosti resursa i hipoteze ljudskog delovanja kao ekonomisanja retkim resursima: Robbins otvoreno kaže da ekonomski zakoni nikada ne mogu biti dokazani ili provereni pozivanjem na empirijske podatke, koje on na tragu svog tadašnjeg uzora Mizesa posprdno naziva "istorijom", već da su oni derivacije samoočiglednih "prakseoloških" istina. I da, što je posebno važno, ekonomska racionalnost i teleologija nemaju nikakve veze sa psihološkom "racionalnošću" ili "iracionalnošću" ljudi, da ekonomija proučava odnos sredstvo-cilj, a ne moralni, psihološki ili drugi karakter ili opravdanost bilo sredstava bilo ciljeva.

Knjiga dokazuje, suprotno danas uvreženom gledištu nastalom pod uticajem Friedmanovog eseja  iz 1953, a u skladu sa starijom tradicijom klasične ekonomije, da je ekonomija grana filozofije (moralne filozofije kako bi rekao Adam Smit), a ne još jedna kvazi-prirodna nauka koja kandiduje hipoteze i drži ih se dok ne pronađe "empirijsku evidenciju" protiv njih. Stoga je u potpunom raskoraku sa svim onim što profesori ekonomije u ogromnoj većini danas definišu kao "ekonomsku nauku".