Pages

23 January 2014

Vojvođanskih 7%

Jedna od besmislenijih odredbi važećeg Ustava Srbije godine je odredba da „Budžet Autonomne pokrajine Vojvodina iznosi najmanje 7% u odnosu na budžet Republike Srbije”.

Zašto je odredba besmislena? Zato što Vladi otežava vođenje fiskalne politike, a Vojvodini ništa ne garantuje. Suštinski, budžet Vojvodine zavisi od toga da li će Skupština usvojiti neke irelevantne, praktično knjigovodstvene promene.

Evo dva primera:

Recimo da se doprinos za zdravstveno osiguranje ukine i zameni povećanim porezom na zaradu (ili nekim drugim porezima), a rashodi Fonda RZZO prenesu na Ministarstvo zdravlja (nešto što donekle podseća na predlog Ministarstva privrede). Dakle, nikakva velika reforma sistema zdravstvenog osiguranja ili zdravstvene zaštite, jednostavno nakon izmena Fond RZZO svoje prihode ostvaruje preko Ministarstva zdravlja, umesto direktno, od doprinosa. Jedna od posledica – veći budžet Vojvodine za 15 mlrd, jer se budžet Republike povećao za oko 200 mlrd.

Da neko ne pomisli da promene mogu da idu samo u korist Vojvodine, evo i drugog primera.

Trenutno transfer PIO fondu iz budžeta iznosi oko 250 mlrd dinara. Jednostavna izmena zakona, koja bi, na primer, rekla – „prihod od akciza je prihod PIO fonda“ ne bi suštinski mnogo toga promenila – uputila bi iznos od oko 200 mlrd prihoda od akciza direktno ka PIO fondu i time bi se smanjili transferi PIO fondu iz budžeta Srbije za 200 mlrd (samim tim, i budžet Srbije), ali bi se time smanjila i ustavna obaveza prema Vojvodini za 15 mlrd iako sama promena sistema sa Vojvodinom nema ama baš nikakve veze.

Dakle, ako Vlada želi, može sutra da Vojvodini uzme 15 mlrd godišnje, potpuno u skladu sa Ustavom, a to je posledica toga što oni koji su pri pisanju Ustava želeli da „zaštite vojvođansku autonomiju“ nisu baš znali šta rade – vezivanje veličine budžeta Vojvodine za budžet Srbiije prosto nije preterano pametno jer je veličinom budžeta Srbije moguće "knjigovodstveno" manipulisati.

Skrećem pažnju da ova dva primera knjigovodstvenih "reformi" povlače za sobom i dodatnih 10 mlrd povećanja (odnosno smanjenja u 2. primeru) budžeta za poljoprivredu. Naime, u Zakonu o poljoprivrednim podsticajima koji je donet krajem pretprošle godine, stoji odredba da budžet Ministarstva poljoprivrede ne može biti niži od 5% budžeta Republike. Dakle, „ubacivanje“ zdravstva u budžet povlači za sobom i povećanje budžeta za poljoprivredu za 10 mlrd, a „izbacivanje“ transfera PIO fondu smanjuje budžet za poljoprivredu za 10 mlrd. Naravno, to je mnogo manje ozbiljan problem od onog sa Vojvodinom, jer se zakon u Srbiji mnogo lakše promeni nego Ustav.

Problem ne postoji samo sa PIO i zdravstvenim fondom - i neke druge odluke, koje nemaju apsolutno nikakve veze sa Vojvodinom, bi mogle da smanje ili povećaju obavezu prema Vojvodini. Na primer, pre par godina je Putevima Srbije oduzet prihod od akciza na gorivo i pređeno je na finansiranje putem subvencija (što je povećalo budžet Srbije), a takođe je umesto vraćanja transfera lokalnim samoupravama na nivo od pre krize povećan udeo koji imaju u porezu na zaradu (čime je izbegnuto povećanje budžeta Srbije i, posledično, budžeta Vojvodine).

Sve u svemu, poenta posta je da će u nekom trenutku Ustav morati da se menja i da tada treba iskoristiti priliku da ova odredba bude zamenjena nečim smislenijim. Čime tačno je zameniti, vredi razmisliti.

Smanjenje plate na odmoru

Jedna od stvari koja se prigovara postojećem Nacrtu o izmenama i dopunama Zakona o radu (kako se zvanično zove) je "što će doći do smanjenja plata za vreme godišnjeg odmora". To je tačno za neke zaposlene, ali tako i treba da bude. Evo zašto.

Evo šta kaže prvi stav člana 114. postojećeg Zakona o radu:

Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodna tri meseca, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa.

Šta se tu menja? Fraza "u visini prosečne zarade u prethodna tri meseca" se menja u "u visini osnovne zarade" (član 54. Izmena i dopuna). Šta to znači, koja je uopšte razlika između ta dva pojma?


U praksi znači sledeće. Pretpostavimo da pomoćnik direktora u firmi ima platu 1.000 evra mesečno. Dođe raj godine i firma isplati pomoćniku direktora bonus od 3.000 evra. On ode dve nedelje na skijanje, od 1. do 15 januara. Kada mu firma pravi obračun plate za januar, isplati mu 500 evra za period od 16. do 31. januara, ali za period od 1. do 15. januara mora da mu isplati "prosečnu zaradu u prethodna tri meseca", dakle u periodu oktobar - decembar. Kolika je bila prosečna plata? Pa, (1.000+1.000+1.000+3.000)/3=2.000. Pošto se radi o 15 dana, treba da mu isplati 1.000 evra za korišćenje godišnjeg odmora. Dakle, plata će mu u januaru, kada je pola meseca na odmoru, biti 1.500 evra, a u februaru, kada radi ceo mesec, 1.000 evra (isto kao svim drugim ljudima na toj poziciji koji rade ceo januar). Nelogično, jel da?

Drugi primer je relevantniji. Recimo da radnik ima osnovnu platu 500 evra, ali da često radi noću, tako da za smenski rad dobije još 200 evra. Kada odlazi na odmor, firma po sadašnjem zakonu mora da mu obračuna i smenski rad, iako je na odmoru. Meni to nema nikakve logike. Sediš na plaži, spavaš do pola 10, a firma ti plaća plaća platu kao da radiš i noću. 

Dakle, jeste tačno da će, ukoliko se usvoje izmene zakona, neki radnici dobijati manje para dok su na godišnjem odmoru nego sada. Ali, to je samo zato što je sadašnje rešenje nelogično i na kraju krajeva i nepravedno - ljudi koji odu na odmor odmah nakon što dobiju bonus, ili bilo kakvu drugu isplatu, zarađuju više para nego ljudi koji tada rade. To, po meni, nema nikakvog smisla.

Ako neko ima neki kontraargument vezano konkretno za ovu izmenu, voleo bih da ga čujem.